Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi 12. listopada
Pojam hospicij nastao je u srednjem vijeku, a značenje mu se proširilo diljem Europe.
Namjena ove građevine je bila ta da hodočasnici i ostali gosti u njima mogu pronaći "gostoljubivost" hospitium, uključujući smještaj s dormitorijem, spavaonicom. Kasnije je dobio i značenje mjesta, ustanove u kojoj se provodi palijativna skrb.
Palijativna skrb je aktivna i cjelovita briga, kako za osobu čija bolest više ne reagira na liječenje, tako i za bolesnikovu obitelji kojom se nastoji ublažiti bol i patnja, te poboljšati kvaliteta života bolesnika i njegove obitelji. Pri tome je potreban cjeloviti pristup bolesniku u liječenju i komunikaciji od strane zdravstvenih radnika koji pružaju zdravstvenu i socijalnu skrb kao što su to: liječnici opće medicine i liječnici u bolnicama, medicinske sestre u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i bolnicama, socijalni radnici, osoblje u ustanovama za kućnu njegu, te u domovima za starije i nemoćne. Veliku ulogu u pružanju palijativne skrbi imaju i nezdravstveni radnici - volonteri - koji su obučeni za pružanje pomoći neizlječivo bolesnima, kao i njihovim obiteljima.
U pružanju palijativne skrbi potrebno je voditi brigu o dostojanstvu bolesne osobe, samostalnosti, kao i omogućiti joj odlučivanje o vlastitom životu i liječenju. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ugovorio je u zdravstvenim ustanovama 206 postelja za pružanje palijativne skrbi osiguranim osobama koje boluju od bolesti gdje suvremena medicina više ne može dovesti do ozdravljenja.
